Zaboravite Ugovore o radu na neodređeno vrijeme, oni su u EU izuzetak a ne pravilo Promotivna tv kampanja bavi se nevažnim detaljima koji nas očekuju u Europskoj uniji. Istovremeno prešućuje važne činjenice koje se tiču života i rada svakog građanina Hrvatske u budućoj asocijaciji.

Zaboravite Ugovore o radu na neodređeno vrijeme,
 oni su u EU izuzetak a ne pravilo
Promotivna tv kampanja bavi se nevažnim detaljima
 koji nas očekuju u Europskoj uniji. Istovremeno prešućuje
 važne činjenice koje se tiču života i rada svakog građanina
 Hrvatske u budućoj asocijaciji.
Promidžbena tv kampanja na koju vladajući trenutno troše 
milijune kako bi nam 'objasnili' da će u Europskoj uniji teći med 
i mlijeko, za mnoge je i više nego razočaravajuća.
Umjesto da svoje građane uistinu što bolje pripreme na ono što ih čeka, 
infantilnim tv spotovima objašnjava im se kako će i nakon ulaska u
 EU moći primjerice peći rakiju, raditi čvarke ili sir i vrhnje.
Istovremeno, o uistinu važnim činjenicama koje se
 tiču života i rada u toj budućoj asocijaciji - niti riječi.

Svi ljudi istražuju kako će se ulazak u EU uistinu odraziti na
 svakog od nas. Kako se iz promidžbenih tv spotova nažalost
 ne da zaključiti što nas očekuje na području rada i zapošljavanja,
 koje je većini građana ipak najvažnije, 
informaciju smo potražili kod upućenih.
- Radnici, a to smo svi mi, trebali bi biti svjesni da se 
u EU preferira liberalnije radno zakonodavstvo.
 To znači da su ugovori o radu na neodređeno vrijeme više izuzetak
 nego pravilo. Na to bi se zaposleni trebali pripremiti - 
ističe Marin Gelo iz Udruge 'Prijatelji Europe protiv EU'.
Istina o Europskoj uniji
Na Internetu je nedavno objavljena serija dokumentarnih 
filmova pod nazivom Istina o 'Europskoj uniji.' 
Serijal se sastoji od šest nastavaka:

1.Temeljna ideja

2. Majstori korupcije

3. Natruhe fašizma

4. Kraljevska elita

5. Marsiranje Carstva

6. Prava vlada EU

S druge strane, potpisivanjem Lisabonskog ugovora naše će se tržište otvoriti stranim radnicima.

Pad cijene rada

Procjenjuje se da će najveći pritisak na zapošljavanje u 
Hrvatskoj stizati iz Bugarske i Rumunjske.
U obje zemlje plaće iznose 300 do 400 eura,
Bugari nemaju jezičnih barijera, a mnogi Rumunji se i
 sada pozivaju na svoje hrvatsko porijeklo te rade bez dozvola.
 Oni bi mogli dodatno 'spustiti' cijenu rada u i
 ovako slabo plaćenim zanimanjima.

No, Gelo ukazuje na mnogo veći problem na kojega trebamo biti spremni.

- Kada uđemo u EU radna dozvola više neće trebati običnim
 radnicima ali ni stranim menadžerima. Kako je većina profitabilnih 
tvrtki u inozemnom vlasništvu, njihovo upravljanje mogli bi potpuno 
preuzeti stranci. Ukoliko će u Upravnim i Nadzornim odborima u
 Hrvatskoj sjediti primjerice Nijemci, Talijani ili Austrijanci,
 postavlja se pitanje, a što će raditi naši menadžeri? - ističe Gelo.

Četiri desetljeća do EU

Roko Šikić, predsjednik Udruge Volim Hrvatsku, 
upozorava kako su primjerice Italija i Austrija u neslužbenim
 kontaktima s hrvatskom vladom već najavile da će uvesti 
ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika
 nakon što uđemo u EU i to na rok od 7 godina.

No, da ne bi bilo da će sve biti tako crno, veću šansu za
 posao trebale bi dobiti skupine u socijalno nepovoljnijem položaju. 
Tako primjerice EU već financira projekt nazvan 'Bolja perspektiva
 žena Romkinja na tržištu rada' kroz kojeg će 30 nezaposlenih
 Romkinja iz Zagreba proći informatički tečaj. No, u domeni EU
 nije briga o tome hoće li one nakon toga uspjeti pronaći zaposlenje
 u zemlji s više od 300.000 nezaposlenih. 
To je ostavljeno nacionalnoj ekonomiji.

Istovremeno, glavni ekonomist Saveza samostalnih sindikata
 Mario Švigir kalkulira da kada bi, primjerice, plaće u Hrvatskoj rasle
 6 posto godišnje, 
što je dvostruko više nego u EU, Hrvatskoj bi trebale 44 godine 
da sustigne prosječne plaće u Europskoj uniji.

S Poštovanjem Ivan Bilen